„Prokrastinacija je umjetnost da nešto učinimo većim nego što uistinu jest dok se ne proširi u nešto veće od onog što treba biti.“ Knaus, W.
Odgađanje ili odlaganje obaveza nazivamo i prokrastinacija. Taj naziv se odnosi na izbjegavanje određenih aktivnosti ili zadataka koje trebamo izvršiti. No, važno je spomenuti i kako je ova tema mnogih okidač za niz emocija jer nas podsjeća na naša dosadašnja iskustva kada smo se osjećale krivima, lijenima i/ili tjeskobnima. Također, upućuje nas na osuđivanje – ako odgađaš, loša si, a time i manje vrijedna – što uopće nije istina.
Prokrastinacija i njeni uzroci
Kako bismo bolje razumjeli, a onda i riješili problem prokrastinacije ili odlaganja, važno je istražiti situacije u kojima ne dovršavamo zadatke. Prvo, utvrdi je li uzrok nepažljivost u planiranju vremena i, ako je tako, bit će potrebno naučiti i razvijati vještine upravljanja vlastitim vremenom. Ako ipak znaš uspješno planirati svoje vrijeme, ali ti te vještine ne pomažu, možda možeš pronaći drugih korisnih informaciju u nastavku ovog teksta.
Evo nekoliko razloga koje mnogi navode uzrocima odlaganja:
• Nedostatak važnosti – ako nam nešto nije osobno važno ni značajno, može nam biti izrazito teško motivirati se čak i na samo započinjanje s radom.
• Prihvaćanje ciljeva – ako smo prisiljeni na određeni zadatak ili aktivnost koji je nepovezan s našim interesima, možemo imati snažan otpor prema odvajanju vremena za rad koje je potrebno kako bismo ga dovršili
• Perfekcionizam – ako imamo nerealno visoke ili teško dostižne ciljeve, oni nas mogu obeshrabriti u obavljanju zadatka. Upamti, perfekcionizam je vrlo često nedostižan.
• Precjenjivanje povratnih informacija iz okoline – Reakcije drugih na naš rad nismo u mogućnosti kontrolirati. Precjenjivanje njihovih povratnih informacija može dodatno potaknuti osjećaj tjeskobe koji nas može ometati u obavljanju zadatka.
• Dvosmislenost – nesigurnost potaknuta nedovoljnim razumijevanjem što se od nas očekuje u određenom zadatku također može otežati započinjanje rada.
• Strah od nepoznatog – ako se izlažemo novom području ili novoj temi rad, nemamo iskustvo u tome i time nemamo ni znanje o tome koliko ćemo u tome biti uspješni. Nesigurnost u kvalitetu konačnog rezultata može značajno umanjiti našu motivaciju za započinjanje zadatka.
• Nemogućnost da se nosimo sa zadatkom – ako nemamo razvijenu vještinu, nismo uvježbani, nemamo spretnost ili resurse potrebne za izvršavanje zadatka, možemo ga u potpunosti izbjegavati.
Vježba: Upoznavanje mojeg odgađanja
Kako biste započeli sa prikupljanjem korisnih informacija o tome kako i zašto odgađate određenu
aktivnost, razradite postupak da biste bilježili što ste radili sa svojim epizodama odlaganja tijekom
svakog dana.
Prijedlog pitanja za dnevnik:
1. Opišite aktivnost koju odložite
2. Što ste osjećali kad ste prvi put odlučili odgoditi?
3. Na što ste mislili kad ste prvi put počeli odgađati?
4. Što ste sebi rekli da nastavite sa odugovlačenjem s tom aktivnošću?
5. Kakav je bio ishod?
Kad proučite što prolazite kad odgađate određenu aktivnost, moći ćete objektivnije razmišljati o
tome, što nam je vrlo koristan temelj za promjenu.
Odgađanje ili prokrastinacija ima mnogo lica
Nakon što prevladaš emocionalnu blokadu otkrivanjem zbog čega odugovlačiš, trebaš jasno
odrediti način na koji odgađanja.
Razmotrimo sljedeće primjere.
• Podcjenjuješ li posao koji je potrebno obaviti kako bi dovršila zadatak ili precjenjuješ
svoje sposobnosti i mogućnosti u odnosu na zadatak?
• Zavaraš li se vjerovanjem da su osrednji učinak ili niži standardi prihvatljivi?
• Nastojiš li prevariti samog/samu sebe zamjenom jedne vrijedne aktivnosti drugom?
Pretpostavimo da očistiš stan umjesto da pišeš svoj diplomski rad. Čisti stan je važan,
no ako Vam čišćenje postane važno samo u situacijama kada trebate raditi na pisanju
rada, ono je znak odlaganja.
• Razdužujete li razgovor o zadatku kojeg trebate izvršiti, umjesto da ga zapravo radite?
• Ostanete li „paralizirani“ u odlučivanju između alternativnih izbora?
Kako si pomoći ako odugovlačimo?
Slijedi popis koraka koji bi vam mogli pomoći u rješavanju problema s prokrastinacijom:
• Zapišite načine na koje odgađate rad
• Donesite iskrene odluke o svom radu. Ako želite potrošiti samo minimalnu količinu truda ili vremena na određeni zadatak, priznajte to – ne dopustite da osjećaj krivnje ometa vašu spoznaju o ovoj činjenici. Odmjerite posljedice različitih količina uloženog truda u projekt i odaberite optimalnu opciju uloženog i dobivenog. Ovaj korak otkriva naše namjerne razloge izbjegavanja rada. Ako ste nenamjerno izbjegavali posao, priznajte sebi da želite postići određene ciljeve i prihvatite odgovornosti uključene u ispunjavanje tih ciljeva.
• Radite na stjecanju razumijevanja što je potrebno za izvršavanje određenog zadatka u određenom vremenskom okviru.
• Osvijestite aktivnosti koje potiču pretjeranu predanost i nastojte ih razlikovati od onih koje vam pomažu da dovršite zadatak. Posvetite isključivo onoliko vremena koliko je prikladno za svaki dio zadatka. Izradite pregled cijelog projekta i zamislite korake koji su potrebni da biste ga dovršili.
Vježba: Petominutni plan
– najučinkovitija vježba protiv odgađanja
Odlučite početi raditi neku određenu aktivnost pet minuta te nakon isteka vremena možete odlučiti hoćete li je produljiti za još pet minuta. Petominutni plan može se koristiti u mnogim situacijama – za učenje, rad na projektu, treniranje, kao i u odvikavanju od pušenja. Ciklus se ponavlja sve dok osoba ne prevlada svoju frustraciju zbog suzdržavanja ili izvršavanja.
