Što je samopoštovanje?
Samopoštovanje predstavlja naš osjećaj vlastite vrijednosti, poštovanja i prihvaćanja sebe takvima kakvi jesmo. Naša sposobnost da se suočimo s izazovima, donesemo odluke i gradimo odnose s drugima uvelike ovisi o tome kako sebe percipiramo.
Samopoštovanje često miješamo s drugim srodnim pojmovima, ali postoje važne razlike među njima:
- Pojam o sebi – cjelokupna slika koju imamo o sebi, uključujući različite aspekte poput kulturnog identiteta, socijalnih i profesionalnih uloga, osobnih osobina i interesa.
- Samopouzdanje – vjera u vlastitu sposobnost suočavanja s problemima i izazovima koje život donosi.
- Samopoštovanje – emocionalni i vrijednosni aspekt pojma o sebi, odnosno osjećaj vlastite vrijednosti kao osobe.
Postoje različite mjere za procjenu samopoštovanja. Jedna od poznatijih je „Rosenbergova skala samopoštovanja“. Možete i sami ispuniti ovu skalu na sljedećem linku: https://openpsychometrics.org/tests/RSE.php
„Ako ste ispunili test, razmislite kako se vaši rezultati poklapaju s vašim osjećajem vlastite vrijednosti. Jesu li vas iznenadili?“
Međutim, samopoštovanje nije fiksno stanje – može se mijenjati kroz vrijeme, ovisno o životnim okolnostima, iskustvima i unutarnjim uvjerenjima. Zato je važno razumjeti da samopoštovanje nije crno-bijeli pojam, već kontinuum koji obuhvaća različite stupnjeve i oblike
Kontinuum (niskog) samopoštovanja
Samopoštovanje nije nešto što možemo podijeliti na dvije kategorije “visoko” ili “nisko”. Umjesto toga, bolje ga je shvatiti kao kontinuum, jer ono može biti prisutno u različitim stupnjevima.
Na primjer, nisko samopoštovanje ne mora biti prisutno u svakom području naših života, već se može pojaviti samo u određenim situacijama, poput polaganja ispita ili razgovora za posao. Takvi trenutci mogu biti okidači za samokritične misli. Ipak, to ne znači da je cijela slika o sebi narušena. Naše osnovno funkcioniranje i osjećaj vlastite vrijednosti obično ostaju očuvani.
S druge strane, ako nisko samopoštovanje traje dugo i zahvaća gotovo sve vidove života, onda ono postaje svakodnevni problem. Kada se to dogodi, nisko samopoštovanje može značajno otežati svakodnevnu funkcionalnost, a tada je korisno potražiti pomoć stručnjaka.
Istraživanja pokazuju da je niže samopoštovanje povezano s:
- Depresivnosti i tjeskobom. Ljudi s niskim samopoštovanjem često imaju negativna uvjerenja o sebi i svojoj budućnosti
- Izbjegavajućim ponašanjima – izbjegavanje izazova iz straha od neuspjeha
- Perfekcionizmom – osobe s niskim samopoštovanjem često postavljaju nerealno visoke standarde i doživljavaju stres zbog straha od neuspjeha
- Problemima u međuljudskim odnosima –poteškoće u izgradnji bliskih odnosa zbog straha od odbijanja i osjetljivosti na kritiku
Razvoj niskog samopoštovanja
Naša iskustva u djetinjstvu i adolescenciji mogu oblikovati naše samopoštovanje u odrasloj dobi. Neki od faktora koji mogu pridonijeti smanjenju samopoštovanja uključuju:
- Kažnjavanje, zanemarivanje ili zlostavljanje – takva negativna iskustva često narušavaju osjećaj vlastite vrijednosti.
- Visoka očekivanja roditelja – kada roditelji postavljaju stroge kriterije, prečesto kritiziraju i rijetko pohvaljuju, dijete može razviti nesigurnost.
- Neprihvaćenost – osjećaj odbačenosti, bilo unutar obitelji ili među vršnjacima, može umanjiti samopoštovanje.
- Stres roditelja – roditeljski problemi, brige ili emocionalna distanca mogu snažno utjecati na to kako dijete vidi sebe.
- Socijalni status obitelji – pozicija obitelji u društvu također može oblikovati djetetovu percepciju vlastite vrijednosti.
- Nedostatak emocionalne podrške – manjak pohvala, razumijevanja i topline može otežati razvoj pozitivnog samopoštovanja.
Iako doživljaji iz djetinjstva i adolescencije uvelike mogu djelovati na oblikovanje slike o sebi, nisko samopoštovanje može započeti i kasnije u životu. Dugoročni stres ili traumatska iskustva u odrasloj dobi također mogu narušiti samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti.
Svaki od ovih čimbenika može imati dugoročne posljedice, no važno je znati da se samopoštovanje može mijenjati i razvijati tijekom života. S boljim razumijevanjem korjena niskog samopoštovanja, korak smo bliže do rada na pozitivnijoj slici o sebi.
Kako je ovo zaista opširna tema, nije je bilo moguće „zipati“ u jedan članak 😊
Sljedeći put ću pisati nešto više o odnosu samopoštovanja i drugih problema a dotaknut ću se i koncepta „aktiviranog“ i „latentnog“ niskog samopoštovanja.
Stay tuned!
Literatura:
Elliot, A. J., & Church, M. A. (1997). A hierarchical model of approach and avoidance achievement motivation. Journal of Personality and Social Psychology, 72(1), 218-232.
Murray, S. L., Holmes, J. G., & Griffin, D. W. (2000). Self-esteem and the quest for felt security: How perceived regard regulates attachment processes. Journal of Personality and Social Psychology, 78(3), 478-498.
Orth, U., Robins, R. W., & Roberts, B. W. (2008). Low self-esteem prospectively predicts depression in adolescence and young adulthood. Journal of Personality and Social Psychology, 95(3), 695-708.
Stoeber, J., & Otto, K. (2006). Positive conceptions of perfectionism: Approaches, evidence, challenges. Personality and Social Psychology Review, 10(4), 295-319.
