Sve poznajemo taj neobičan kontrast: slobodni dani su iza nas, objektivno smo imale vremena za predah, a ipak…već u nedjelju navečer osjetiš pritisak i pitaš se gdje je nestao osjećaj olakšanja, poletnosti i namirenosti…
Iako odmor najčešće promatramo kao nešto što dobivamo kroz san, ležanje i nekoliko slobodnih dana, dr. sc. Saundra Dalton-Smith u knjizi Sacred Rest opisuje sedam različitih vrsta odmora koje mogu biti važne za obnovu naših kapaciteta.
Za poduzetnice je ova perspektiva posebno zanimljiva i korisna jer umor rijetko dolazi samo iz jednog izvora.
Možemo nekoliko dana spavati duže, a svejedno se osjećati mentalno iscrpljeno jer nam se posao i dalje vrti po glavi.
Možemo provesti cijeli dan bez laptopa, ali ga zamijeniti ekranom mobitela i nesvjesno ispuniti informacijama koje neprestano pristižu.
Možemo biti okružena ljudima koje volimo, a nakon vremena provedenog s njima ipak osjetiti potrebu za nekoliko sati potpune samoće.
Pogledajmo zato zajedno kakav ti odmor zapravo nedostaje i kako si ga možeš omogućiti već ovaj tjedan.
1. Fizički odmor
Fizički odmor uključuje san, ležanje i druge aktivnosti koje tijelu omogućuju oporavak. Važno je pritom razlikovati odmor od same nepomičnosti, jer možemo cijelu večer ležati na kauču, a da tijelo i dalje bude napeto, osobito ako pritom “skrolamo” na mobitelu, brinemo, ruminiramo, donosimo odluke…
Često nam pomogne već i samo zapažanje kako nam izgledaju večeri kada smo iscrpljene. Ponekad je dovoljno samo dio vremena provedenog na mobitelu zamijeniti ranijim odlaskom na spavanje, istezanjem, jogom, masažom ili jednostavnim ležanjem s podignutim nogama uz zid. Puno znači i kada se tijekom radnog dana sjetimo nakratko opustiti čeljust, ramena i trbuh dok sjedimo za stolom.
2. Mentalni odmor
Tijekom dana lako upadnemo u zamku kontinuiranog rada bez predaha, pa nam već i dvije minute gledanja kroz prozor između dva sastanka ili zadatka mogu donijeti osjetno olakšanje.
Ako ti posao ne izlazi iz glave ni nakon završetka radnog vremena, fizička pauza često neće biti dovoljna. Prije spavanja zato pomaže zapisati sve tekuće i neriješene zadatke, umjesto da ih pokušavaš zadržati u mislima (tzv. brain dump tehnika).
Također, povremene pauze od podcasta, audioknjiga i dodatnog sadržaja u slobodno vrijeme daju našem umu prijeko potrebnu tišinu.
3. Emocionalni odmor
Emocionalni odmor povezan je s prostorom u kojem ne moraš stalno biti dobro, snažno, sabrano, nasmijano…
U poduzetništvu se vrlo lako naviknemo biti osoba koja rješava, organizira i drži sve konce u rukama, pa zaboravimo koliko nam je potreban prostor u kojem ne moramo ništa popravljati niti zadovoljavati tuđa očekivanja. Zapisivanje onoga što nas stvarno muči ili razgovor s bliskom osobom ili psihoterapeutom – gdje ne moramo paziti kako zvučimo niti nuditi brza rješenja – vraća nam osjećaj unutarnjeg mira.
4. Socijalni odmor
Svi imamo odnose koji nas pune i one koji nas, bez obzira na dobru namjeru, ostavljaju iscrpljenima. U svakodnevici nam zato dobro dođe primijetiti uz koga nam energija raste, a uz koga pada.
Socijalni odmor ne znači nužno potpunu osamu, nego češći kontakt s ljudima uz koje ne moramo biti „na zadatku“, objašnjavati se ili održavati profesionalnu ulogu.
Također, ostaviti barem jednu večer u tjednu bez društvenih obaveza ili otići sama na kavu ili ručak čini čuda za naše socijalne baterije, osobito prije i nakon socijalno ispunjenih i intenzivnijih dana.
5. Senzorni odmor
Ekrani, notifikacije, razgovori, glazba i stalni podražaji stvaraju kontinuirani priljev informacija. Posebno vrijedi primijetiti koliko brzo posežemo za novim sadržajem čim se pojavi i najmanji trenutak praznine.
Mali koraci, poput obroka bez gledanja u ekran, šetnje bez slušalica ili 15 minuta boravka u zatamnjenoj i tihoj prostoriji nakon napornog dana, daju našim osjetilima predah. Najbrži i najučinkovitiji način za ovu vrstu obnove ipak ostaje jednostavan boravak u prirodi – vidi je li to za tebe planinarenje, kampiranje…
6. Kreativni odmor
Ako svakodnevno smišljaš ideje, rješavaš probleme i stvaraš sadržaj, možda ti se čini da si izgubila svu svoju kreativnosti i spontanost.
Tada nam pomaže sve ono što nema direktan zadatak ni rezultat: čitanje nečega što nema veze s poslom, odlazak na izložbu, kuhanje novog recepta, crtanje, plesanje, tečaj keramike ili jednostavno lutanje gradom bez cilja. Kada skinemo pritisak produktivnosti, prostor za nove ideje otvara se sam od sebe.
7. Duhovni odmor
Duhovni odmor ne mora biti povezan s religijom, može se odnositi na osjećaj smisla, povezanosti i iskustvo da tvoj život nije samo beskonačan niz obaveza.
Može pomoći razgovor s bliskom osobom, volontiranje, meditacija ili vrijeme provedeno u nečemu što ti je osobno važno. Ponekad je dovoljno vratiti se pitanju zbog kojeg si uopće krenula u poduzetništvo i provjeriti postoji li još uvijek veza između onoga što radiš svakodnevno i onoga što ti je stvarno važno.
Ako još nemaš razvijenu tu naviku, razmisli i o uvođenju zahvalnosti koja je usmjerena na male, svakodnevne trenutke (npr. prva jutarnja kava u tišini), a ne samo na poslovne uspjehe.
Koja ti vrsta odmora trenutno najviše nedostaje?
Godišnji odmor je dragocjen, ali tih nekoliko slobodnih dana rijetko može u potpunosti nadoknaditi ono što se mjesecima (ili čak godinama) zanemarivalo.
Ako se vraćaš s odmora ili vikenda iscrpljena, korisno je pogledati širu sliku i pitati se gdje zapravo trošiš svoje kapacitete. Možda ćeš primijetiti da ti zapravo nije nedostajalo još nekoliko dana na plaži, nego više sna, manje ekrana, više tišine ili prostor u kojem nisi morala ništa rješavati.
Zato je ovaj koncept sedam vrsta odmora toliko oslobađajuć – podsjeća nas da punjenje naših baterija nije samo pitanje količine slobodnog vremena, nego i toga što s tim vremenom radimo i što nam je u tom trenutku uistinu potrebno.
Nema potrebe da odjednom pokušavamo ugurati svih sedam vrsta odmora u svoj raspored. Sasvim je dovoljno primijetiti koja nam trenutno najviše nedostaje i napraviti jedan mali korak u tom smjeru.
Čvrsto vjerujem da odmor vrijedi promatrati kao dio održivog načina rada, a ne kao nagradu nakon što sve drugo završi, a za poduzetnicu koja želi dugoročno graditi posao bez kroničnog iscrpljivanja, to je važna razlika.
O Meni:
Hej, moje ime je Ena Juričić, socijalna sam pedagoginja, mindfulness edukatorica i edukantica psihoterapije. Kroz mindfulness treninge, mentorske programe i individualno savjetovanje pomažem ženama poduzetnicama da izgrade život koji je usklađen s njihovim vrijednostima, a ne samo obavezama. U svom radu najčešće se bavim temama postavljanja osobnih granica, upravljanja stresom, emocionalne otpornosti i prevencije burnouta – pomažući ti da razviješ
održiviji i nježniji odnos prema sebi, radu i životu.
Mail: ena@innerlab.hr
Web: https://innerlab.hr/
IG: https://www.instagram.com/ena.juricic
LI: https://www.linkedin.com/in/ena-juricic/
