Internalizirana opresija: Jesam li dovoljno dobra?

by Vaše Priče
352 views

Koliko puta se tijekom života ili samo tijekom jednog dana mi žene pitamo: Jesam li dovoljno dobra? Ne znam odgovor na to pitanje, vjerojatno se razlikuje od žene do žene, a možda i od dana do dana, no nekako intuitivno predosjećam da si to pitanje žene postavljaju daleko češće nego muškarci. I nije to zbog toga što smo manje „dovoljno dobre“ od muškaraca, već zbog socio-kulturološkog konteksta u kojem živimo. Pitam se je li tome tako i zbog internalizirane opresije.

Ako se pitate što je opresija, enciklopedija će vam reći da riječ dolazi od latinske riječi  oppressio, a što znači pritisak, tlačenje, ugnjetavanje. U socio-kulturološkom kontekstu opresija je sistematična metoda koju socijalno moćna grupa ljudi koristi kako bi drugu grupu ljudi imala pod kontrolom ili ju učinila submisivnom, tj. da bi ju učinila podložnijom mišljenju i ponašanju drugih osoba, njihovim očekivanjima, zahtjevima i naređenjima. Rezultat te metode je da jedna grupa ima koristi nad drugom, a takvo stanje je održavano socijalnim uvjerenjima i praksom. Na žalost u našem društvu opresija je institucionalizirana, pa članovi ciljane grupe, a u ovom slučaju mislim na žene, često vjeruju porukama koje dobivaju i na taj način internaliziraju opresiju. Kada žene vjeruju stereotipima o njima samima, pa se i same ponašaju u skladu sa stereotipima i ovjekovječuju ih, a to zauzvrat učvršćuje predrasudu i održava krug opresije.

Više od godinu dana radim kao hipnoterapeutkinja i uglavnom mi na terapiju dolaze žene. Česta tema zbog koje dolaze na hiopnoterapiju jesu manjak samopoštovanja, manjak samopouzdanja, nemanje osjećaja vlastite vrijednosti uz uvjerenje „nisam dovoljno dobra“, ali i nemogućnost postavljanje zdravih emocionalnih granica u odnosima, kako u partnerskim odnosima, pa tako i na poslu sa nadređenima i kolegama, a ponekad i u obiteljskim odnosima.

Iako volimo vjerovati da u 21. stoljeću živimo moderan život u kojem se ravnopravnost spolova podrazumijeva, činjenice i statistika pokazuju drugačije. Još uvijek smo duboko uronjeni u patrijahat i u društvu su prisutni mnogi stereotipi, pa i predrasude o sposobnostima žena. Česti stereotip je da žene ne znaju upravljati novcem ili da su rastrošne jer troše na „krpice“, torbice, cipele i šminku, no istraživanje koje je prije nekoliko godina provela jedna hrvatska banka na 1300 ispitanika pokazalo je da su žene sklonije štednji, da vode evidenciju o potrošnji i u manjoj mjeri upadaju u dugove i imaju minuse po računu. Žene su posebno zainteresirane za otvorenu i stambenu štednju pri čemu je važnost stambene štednje spomenulo trostruko više žena nego muškaraca, pa žene razmišljaju malo dugoročnije te najčešće planiraju stambene i zelene kredite dok su muškarcima potrebniji nenamjenski krediti.

Još uvijek su žene manje plaćene od muškaraca kako u Hrvatskoj, pa tako i u Europskoj Uniji. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj su 2021. godine žene u prosjeku primale 11,1 posto manje plaće, a iznenadila me činjenica da je u zapadnim EU zemljama razlika još veća, tako da su 2021. godine žene u Austriji primale 18.8%, u Njemačkoj 17.6%, a u Francuskoj 15.4% manje plaće. 

Državni Zavod za Statistiku obradio je podatke za 2020-tu godinu o muškim i ženskim plaćama po djelatnostima. Najveće razlike u korist muškaraca prisutne su u bankarstvu i osiguranju, gdje žene u prosjeku primaju 22,6% nižu plaću. Velika razlika prisutna je i u zdravstvu i socijalnoj skrbi 21,8%, prerađivačkoj industriji 16,5%, trgovini 16,2% te ostalim uslužnim djelatnostima 16% niže plaće.

Osim toga žene u prosjeku provedu više vremena obavljajući poslove za koje nisu plaćene, poput brige o djeci i kućanskih poslova, pa zbog toga imaju manje vremena za plaćeni rad. Uz to žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze: prema podacima iz 2018. trećina zaposlenih žena u EU-u imala je prekid rada zbog brige o djeci, u usporedbi sa samo 1,3% muškaraca.

Oko 24% ukupne razlike u plaćama može se objasniti povećanom prisutnošću žena u slabije plaćenim djelatnostima, poput njegovateljstva, zdravstva ili obrazovanja. Uz to na direktorskim pozicijama je manje žena i u 2020. godini činile su samo 34% menadžera u EU-u, iako predstavljaju polovicu zaposlenika. Kada se usporede razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23% manje nego muškarci na istoj poziciji.

Tako da ne samo da žene zarađuju manje po satu, već obavljaju i više neplaćenih poslova, kao i manje plaćenih sati te je veća vjerojatnost da će biti nezaposlene u odnosu na muškarce. Kada se svi ti čimbenici uzmu u obzir, razlika u ukupnoj zaradi između muškaraca i žena u EU-u 2018. iznosila je gotovo 37%. Uz to kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca.

Navedeni statistički podaci jasno pokazuju da se rad žene manje plaća i vrednuje i da na taj način poslodavci i društvo ženama daju do znanja da manje vrijede, da nisu dovoljno dobre te im se ruši osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja, a kao što sam navela ranije upravo to su česte teme zbog kojih mi žene dolaze na hipnoterapiju.

Kako bi se prekinuo taj krug opresije žene prije svega trebaju osvijestiti negativna uvjerenja koja imaju o vlastitoj vrijednosti, a koja su im usađena najčešće kroz odgoj, trebaju prepoznati stereotipe te ih odbaciti kao pogrešne informacije te internalizirati osjećaj vlastite vrijednosti. Uz to potrebno je da žene budu više educirane kako bi radile bolje plaćene poslove, a statistika ipak ide tome u prilog da se promjene u društvu već događaju. Gledamo li povijesno 1961. godine samo je 32.8% žena bilo upisano na visoka učilišta, dok je 2021. godine 57.3% žena upisano na visoka učilišta, a 2021. godine 66.4% žena je upisano na poslijediplomske specijalističke studije. Primijetila sam da je kod većine klijentica potrebna i promjena uvjerenja o novcu samom jer ga se često percipira kao izvor nevolja, oholosti, kriminala ili zla.

Osim formalnog obrazovanja potrebna je i promjena mentalnog sklopa (mindseta), kao i osnaživanje žena i ženskog poduzetništva kako bi se povijesno, psihološki, mentalno i emocionalno ukorijenjeni obrasci promijenili.

Bez obzira na činjenicu da su žene sve obrazovanije i sve emancipiranije još uvijek ispod radara prolaze stari patrijahalni obrasci ponašanja tako da žene rade više kućanskih poslova, pretežito vode brigu o djeci i svojim besplatnim radom pridonose bračnoj zajednici, podržavaju muževu karijeru i napredovanje na poslu (često stavljajući svoje karijere u drugi plan), no ukoliko dođe do razvoda braka često to ne mogu dokazati.  

Još uvijek žene vrlo često ulažu u nekretnine koje su pravno vlasništvo muževih roditelja, npr. žena digne kredit da bi se dogradila ili uredila nekretnina koja je u vlasništvu muževih roditelja, a prilikom razvoda teško može dokazati bračnu stečevinu te odlazi iz braka osiromašena. Često žene ne uspijevaju naplatiti alimentaciju od bivših muževa  za pokrivanje životnih troškova zajedničke djece. Često su kćerke (ženska djeca) one koje brinu o starim i nemoćnim roditeljima, a od njih se očekuje da se odreknu nasljedstva u korist braće (muških potomaka). Uz sve to prisutno je i ekonomsko nasilje nad ženama.

Ekonomsko nasilje, kao oblik nasilja u obitelji, prepoznato je i u hrvatskom zakonodavstvu od 2009. godine te je uvršteno u Zakon o zašiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/17, 126/19). Ekonomsko nasilje potrebno je razlikovati od ekonomske ovisnosti žene o nasilnom partneru. Prvi pojam, tj. ekonomsko nasilje definirano je kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci. Drugi pojam odnosi se na situaciju u kojoj žena zbog nedostatka ekonomskih resursa nije u stanju zadovoljiti vlastite potrebe te je ovisna o nasilnom partneru. Iz svega navedenog sve je jasnije da je ekonomska sloboda preduvijet za sve druge slobode. A poduzetništvo je odličan način da se stekne upravo ekonomska sloboda jer iako biti poduzetnica nije lako, ja vjerujem da je vrijedno.

Zbog toga je vrlo važno osnaživanje ženskog poduzetništva na ženski način, jer istraživanja pokazuju da ženske poduzetničke priče / poslovi daju veći povrat na ulaganje. Žene nisu toliko sklone riziku kao muškarci, pa su i kod razvoja svojeg posla opreznije. Žensko poduzetništvo kroz podršku i udruživanje, kroz veću sklonost suradnji i traženju win-win situacija može rasti brže i lakše nego kroz kompetitivnost i konkurenciju što je tipično muški način poduzetništva.

Upravo zbog toga je „Be Your Own Boss“ zajednica kroz Facebook grupu i istoimeni portal zaista svijetli primjer ženske podrške pri razvoju ženskog poduzetništva i sretna sam što sam dio te zajednice.

Jednako tako sam sretna što svojim znanjem, životnim i terapeutskim iskustvom kroz hipnoterapiju zaista mogu pomoći mnogim ženama koje su internalizirale opresiju i još uvijek vjeruju da nisu dovoljno dobre, imaju nisko samopouzdanje, nisko samopoštovanje i nemaju osjećaj vlastite vrijednosti. I znam da je moguće promijeniti ta duboka, čak transgeneracijska negativna uvjerenja, moguće je postati i biti samopouzdanija, imati veće samopoštovanje, veći osjećaj vlastite vrijednosti jer jedino na taj način će poduzetnica moći staviti pravu cijenu na svoj proizvod ili rad, na taj način će zaposlena žena vjerovati da zaslužuje više, da zaslužuje povišicu i da je dovoljno dobra da bi bila dobro plaćena za svoj rad.

Karmen Kos, Hipnoterapeutkinja i Regresoterapeutkinja Pomažem vam u rješavanju brojnih životnih problema i izazova koji su vam se našli na životnom putu, koji vas blokiraju, zaustavljaju ili usporavaju da izrazite svoj puni potencijal, da živite sretniji, zadovoljniji i uspješniji život. Pomažem vam da se prestanete vrtjeti u vječito istom krugu negativnih uvjerenja i iskustava, da prestanete raditi ono što vam ne koristi, da osvijestite zato uopće radite to što radite na vlastitu štetu. Kroz terapeutski proces mijenjajući ili uklanjajući podsvjesne blokade, traume i uvjerenja, kroz transformaciju na dubljoj podsvjesnoj razini životi mojih klijenata mijenjaju se na bolje u mnogim segmentima.

Web:  https://www.karmen-kos.hr/index.php/kontakt

YouTube: https://www.youtube.com/@snagapodsvijesti

LinkedIn: https://www.linkedin.com/in/karmen-kos-2ba21682/

You may also like

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More