Imam ideju za app! Što sad?

by Lora Pleško
imam ideju za app

Tko god je ikada imao ideju za neki digitalni proizvod, odnosno software tj. (najčešće) mobilnu/web aplikaciju koja će njenim korisnicima na neki način olakšati ili unaprijediti život, uvjeren je da je njegova ideja bullet-proof i da će se svi pomamiti za njom. 

Ne želim nikome probušiti balončić, ali susret sa stvarnošću sugerira drugačiji razvoj situacije. To nikako ne znači da ne trebate stremiti realiziranju svoje ideje, no kako biste u tome bili što uspješniji, spremila sam za vas popis koji će vam pomoći u tome na što trebate obratiti pažnju, a što izbjegavati!

Postoji nekoliko vrsta proizvoda i iako je za sve razvojni proces isti, uspjeh će uvelike ovisiti o kojoj vrsti proizvoda se radi, odnosno, da jako pojednostavnim – radi li se o nekom poslovnom alatu koji zaposlenici moraju koristiti i nemaju izbora (npr. software za blagajne, praćenje zadataka, unos robe, spremanje dokumenata itd.) ili se radi o proizvodu namijenjenom krajnjem korisniku (npr. software za dating, rezervacija smještaja, online kupovina, praćenje menstrualnog ciklusa itd.).

Imam ideju za app!

TOP 3 ZABLUDA O VAŠOJ IDEJI

Moja ideja je jedinstvena
Nije važno biti prvi (ponekad je i prednost ne biti prvi!), ali je važno imati kvalitetan proizvod koji ljudima zaista rješava problem. I vjerujte – što god da ste zamislili, zasigurno postoji već nekoliko uspješnih i neuspješnih pokušaja realizacije iste ideje! Zato se ne bojte konkurencije – najbitnije je osluškivati što korisnicima nedostaje kod konkurencije i gradite svoj proizvod u tom smjeru. Ponudite korisnicima ono što im treba i vaš proizvod će postati popularniji.

Bitnije pitanje od toga što razvijate je zašto želite napraviti baš takav software kakav ste zamislili? Svrha aplikacije odnosno kako ona pomaže korisnicima vam mora biti kristalno jasna prije nego ideju za app krenete razvijati. Istraživanje tržišta, prepoznavanje bolnih točaka koje korisnici imaju s trenutno dostupnim rješenjima na tržištu, dobro definiranje target skupine i razgovor s potencijalnim korisnicima pomoći će vam u validiranju vaše ideje.

Moram zaštiti svoju ideju za app od krađe

Svatko može imati ideju za app. Jednako su uspjeli, ali i propali, oni s pametnim i oni s blesavim idejama. Vaša ideja, na žalost, ne vrijedi ništa! Snaga vašeg proizvoda ne leži u ideji već u njenoj izvedbi i timu koji okupite oko sebe.

Izrada softwarea je jako skup i dugotrajan proces i ako vi s nekim podijelite ideju za app, zamislite samo što sve ta osoba mora uložiti da bi ideja bila uspješno realizirana i prihvaćena od korisnika. Retention (zadržavanje korisnika) je jedna od najtežih stvari za postići kod bilo kojeg proizvoda. Uspjeh proizvoda uvelike ovisi o prodaji te ideje i upravo na ovom koraku mnogi pokleknu. Istu ideju za app će netko uspjeti prodati jer će nabasati na prave ljude (da, koliko god demotivirajuće to moglo zvučati, uspjeh proizvoda često ima veze i s pukom srećom!), a netko drugi će se mučiti i na kraju propasti.

  1. If you build it, they will come

Steve Jobs je isticao kako on ne radi istraživanje tržišta jer korisnici ne znaju što žele. Dok je to jednim dijelom istina, malo koji proizvod će uspjeti ako ga radite isključivo prema svojoj zamisli, bez istraživanja tržišta i testiranja na korisnicima.

Navike konzumenata mijenjaju se brže nego ikada prije te je konstantno osluškivanje potreba korisnika i tržišta ključno za razvoj uspješnog proizvoda. Prije nego je vaš proizvod live, svoje pretpostavke možete testirati na prijateljima, zaposlenicima i fokus skupinama, a jednom kada je vaš proizvod u rukama korisnika, najvrijednije informacije dobit ćete upravo od njih – što koriste u vašoj aplikaciji, a što ne? Što im nedostaje? Što vole, ali se ne snalaze u korištenju? Navedeno se lako prati ugradnjom analitika u vaše aplikacije, ali saznaje i direktnom komunikacijom s korisnicima.

Ne morate se opterećivati time da sve isprve ispadne savršeno – da je to lako postići, aplikacije kao što su Facebook, Linkedin i uostalom sve druge ne bi se nikada mijenjale, a znamo da se nove funkcionalnosti dodaju prilično često, izbacuju se stare, mijenjaju postojeće… 

TOP 3 GREŠAKA PRILIKOM IZRADE APLIKACIJE

Želite odmah izgraditi svemirski brod
Otkrit ću vam zlatno pravilo razvoja softwarea – nemojte odmah graditi svemirski brod, već krenite s romobilom! Gradnja “svemirskog broda” je jako iscrpljujuć poduhvat u kojem ćete izgubiti i vrijeme i novac. Dok vaš svemirski brod bude spreman ugledati svjetlo dana, već će tehnologije na kojima je napravljen biti zastarjele i već će vaši konkurenti imati relevantnije funkcionalnosti. Možda vaši korisnici uopće nisu trebali svemirski brod, već im je bio dovoljan automobil koji će ih odvesti od točke A do točke B. 

Korisnicima trebate dati minimalno funkcionalan proizvod čim prije, s funkcionalnošću koja im rješava glavni problem, a za sve ostale ideje i poboljšanja koje ste imali na umu prvo osluškujte kako se korisnici nose s vašim proizvodom. Sljedeći ciklusi razvoja vašeg proizvoda biti će upravo to – poboljšanja postojećih funkcionalnosti, izgradnja novih koje korisnici traže i napuštanje onih za koje uvidite da uopće ne koriste. Zamislite da razvijate neku funkcionalnost nekoliko mjeseci i na kraju ispadne da ju korisnici uopće ne koriste, ali su frustrirani što nemaju neku drugu mogućnost koja bi im olakšala korištenje vašeg proizvoda! 

Preskačete najbitniji korak – testiranje i validiranje vaših pretpostavki
Upravo iz gore navedenog razloga, jedno od najbitnijih koraka u razvoju softwarea je user research, odnosno istraživanje i testiranje svega vezanog za vaše korisnike ili vašu target skupinu i idealnu personu.

Već spomenuto istraživanje tržišta i konkurencije je samo početni korak validiranja vaše ideje. No jednom kada ste dobili potvrdu da ima smisla krenuti u realizaciju, sve pretpostavke koje donesete u vezi vašeg proizvoda također je potrebno testirati na potencijalnim korisnicima, a postoje razne metode kako se to radi.

Ne ulažete u marketing i prodaju

Ako čekate da vaš proizvod bude gotov prije nego ga krenete reklamirati, imajte na umu da je ste tada već zakasnili! Marketing i prodaja trebale bi se razvijati usporedno s razvojem proizvoda, jer na žalost nije dovoljan jedan oglas ili blog o onome što nudimo, pa da svi znaju da to radimo. I marketing i prodaja su aktivnosti koje traju izvjesno vrijeme prije nego poluče prve rezultate, a ustvari obje aktivnosti nikada ne staju – da postoji trenutak kada za njima prestaje potreba, tada Coca Cola ili McDonalds ne bi više nikada morali ulagati u marketing!

Dodatno je dobro imati na umu da na odluke ljudi najviše utječu njihove emocije. Što god da ste danas kupili, kupili ste na osnovu nekih prijašnjih iskustava i vezanja za prošla ugodna iskustva. Ako možete birati između 2 kave istog okusa, odabrati ćete onu uz koju imate neko ugodno sjećanje ili ima vama ljepši dizajn koji u vama pobuđuje osjećaj ugode – ukratko, odabrati ćete na osnovu svojih emocija. Zato se danas toliko ističe story telling i emocije prilikom prodaje proizvoda – volimo se asocirati s onim proizvodima koji u nama izazivaju da se osjećamo bolje, pametnije, snažnije, ljepše, ugodnije. Često zna ispasti da je to bitnije od same kvalitete proizvoda.

Ok, ustanovili smo što su neke zablude i koje su najčešće greške kod razvoja digitalnog proizvoda. A što je onda bitno kod razvoja proizvoda? Nisu valjda samo emocije i to jel imaš i malo sreće?

Naravno da ne! Kako sam već spomenula, razvoj bilo kakvog software ima isti razvojni proces i ako se držite tih koraka, povećati ćete šansu za uspjeh svom proizvodu, imajući na umu i sve druge aktivnosti koje su nužne za osiguranje uspješne akvizicije korisnika. Ustvari, mogla bih reći da je možda i najveća greška koju netko tko nema iskustva s razvojem software napravi je da vjeruje da nakon što je raspisao svoju ideju na papir mu je dovoljan programer koji će to iskodirati. No programiranje je samo jedan korak u razvoju aplikacije. 

Vrijeme između stavljanja inicijalne ideje na papir (razrade) i isporuke određene verzije softwarea naziva se razvojni ciklus (development life cycle), a samih ciklusa kod softwarea može biti beskonačno jer se kako tehnologija tako i navike korisnika konstantno mijenjaju. Ja volim reći da je software živo biće oko kojeg briga nikada ne staje, barem dok od njega imate financijske koristi. A kada nema koristi pa se prestane nadograđivati i održavati, on će polagano umirati dok ga na kraju ne pojedu nove modernije tehnologije radi kojih više neće moći dobro ili uopće raditi.

5 KORAKA IZRADE WEB&MOBILNE APLIKACIJE

Poslovna analiza i razrada zahtjeva
Nakon što ste istraživanjem tržišta i konkurencije validirali svoju ideju za app, došao je trenutak da je sa svojim timom krenete razvijati.

Ovisno o kompleksnosti vašeg proizvoda, razvojni tim treba sadržavati stručnjake iz područja poslovne analize, vođenja projekata, dizajna, programiranja i osiguranja kvalitete. Tim možete graditi interno ili možete unajmiti agenciju za razvoj softwarea koja već ima uigrani tim i potrebno znanje, ali i iskustvo u problemima s kojima se razvoj proizvoda susreće.

U inicijalnoj ideaciji projekta postoji opasnost da opseg projekta značajno naraste. Ne morate se toga bojati. U ovoj fazi dozvoljeno je zapisati i razraditi sve one funkcionalnosti za koje vjerujete da bi donjele vrijednost korisnicima. Zadatak voditelja projekta ili product ownera je da, zajedno sa sponzorom (to ste vi), od svih sakupljenih zahtjeva odabere one najnužnije kako bi se stvorio početni proizvod ili tzv. MVP – minimum viable product. U kasnijim fazama također radi trijažu svih predloženih novih funkcionalnosti ili poboljšanja te odlučuje što bi imalo najveću vrijednosti za korisnika da se sljedeće razvije.
 

UX dizajn
UX = user experience = korisničko iskustvo.
Nakon što su zahtjevi skupljeni i zna se što treba izgraditi, sljedeći korak je dizajniranje korisničkog iskustva. U ovom koraku se skiciraju ekrani buduće web i/ili mobilne aplikacije (tzv. wireframes) s naglaskom na intuitivnost i jednostavnost korištenja. Sve pretpostavke koje se donesu u ovoj fazi ne bi bilo loše validirati na korisnicima, odnosno odraditi barem osnovni user testing.

UI dizajn
UI = user interface = korisničko sučelje.
Kada su sve funkcionalnosti MVP-a definirane i dogovorene kroz wireframove, dizajn preuzima ‘vizualni’ dizajner. On je odgovoran da aplikacija bude u skladu sa zakonitostima platforme za koju se radi (npr. za web ili za Android ili iOS), da lijepo izgleda, da bude ugodna za korištenje; smišlja intuitivne interakcije koje će korisnik imati s aplikacijom i slično. Kada su svi ekrani (mockups) izrađeni, dobro je napraviti što vjerniji prototip i opet ga testirati na korisnicima. Kako dizajner ne bi bespotrebno zakomplicirao kasnije programiranje, u ovoj fazi je dobro da dizajner u nekoliko navrata uključi programere i prezentira im na čemu radi, kako bi oni mogli reagirati ukoliko uoče potencijalne probleme. Iako svi volimo lijepe animacije, ponekada su one komplicirane za razviti pa treba odvagnuti donose li zaista vrijednost koja bi opravdala trošak uložen u razvoj.

Programiranje
Tek sada na red dolazi programiranje. Ovo je i najdugotrajnija faza pa stoga iziskuje i naveći dio budžeta. Najčešća greška koja bi se svakako trebala izbjegavati je da se neka funkcionalnost krene programirati kada još nije točno jasno kako će ona izgledati. Definiranje nečega programiranjem je definitivno najskuplji način dolaženja do rješenja, stoga preporučam da se ipak funkcionalnost definira što je moguće bolje prije nego dođe do programera. Ovisno o kompleksnosti vašeg proizvoda, najčešće se neće raditi samo o programiranju web ili mobilne aplikacije na osnovu mockupa, već će trebati izraditi i potreban backend sustav koji će podržavati aplikacije, što uključuje arhitekturu cijelog sustava i baze podataka.

Testiranje i isporuka
Testiranje ustvari započinje usporedno s razvojem – čim je neki komad funkcionalnosti razvijen, šalje se na test da ga testeri detaljno istestiraju i probaju uloviti što više grešaka (bugs). Nikada niti jedan software nije bez grešaka, samo je pitanje kada će se neka greška manifestirati. Naravno, ako korisnici imaju problema u korištenju proizvoda radi velikog broja grešaka, to znači da testni tim nije dobro odradio svoj posao, a vi riskirate gubitak teško stečenih korisnika. Vrlo često se doduše događa da se testiranje aplikacije povjeri samo programeru i onda pusti ‘u život’. To bi svakako bilo dobro izbjeći i ipak odraditi testiranje na testnoj okolini prije objavljivanja nove verzije aplikacije korisnicima. Nakon što su nove funkcionalnosti testirane, one se isporučuju krajnjim korisnicima i s tim korakom se vraćamo na početak – osluškujemo feedback korisnika na novu verziju, nove feature i nova poboljšanja i kroz ponavljanja ciklusa (faze) dalje gradimo naš proizvod na osnovu povratnih informacija prikupljenih ‘sa terena’.

Navedeni koraci nisu nužno sekvencionalni, već se uvelike i prepliću. Pravovremena i otvorena komunikacija u svim smjerovima između članova razvojnog tima je iznimno važna. Uz dobru komunikaciju i slijedeći ove korake, odnosno ovaj ciklički proces razvoja softwarea, znatno ćete si poboljšati šanse za uspjeh. Preskakanjem bilo koje od tih faza riskirate da vaš proizvod ne bude dobro definiran ili strukturiran te da radi toga gubite potencijalne korisnike i povećate trošak proizvodnje. 

U nadi da sam vam uspjela malo približiti kako izgleda razvoj softwarea, za sva dodatna pitanja stojim vam na raspolaganju kroz pola sata besplatnih konzultacija. Imate ideju za app ali i dalje ne znate kako dalje? Slobodno me kontaktirajte na e-mail: lora.plesko@masinerija.com

You may also like

Leave a Comment

* By using this form you agree with the storage and handling of your data by this website.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More